U Kovinu održana proslava “Prešernovog dana”

U kovinskom Centru za kulturu u sredu 6. marta 2019. održana je proslava "Prešernovog dana", najznačajnijeg slovenačkog kulturnog praznika. Program je priređen u pozorišnoj sali pred više od 250 posetilaca među kojima su bili i predstavnici iz javnog i kulturnog života Slovenije i Srbije.

 

upload.jpg

U ime organizatora goste je pozdravio Josip Veber, predsednik Udruženja Slovenaca “Logarska dolina” iz Pančeva, a prisutnima se još obratio i naš poznati filmski režiser Dragomir Zupanc koji obavlja i funkciju predsednika Odbora za kulturu Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji.

 

upload.jpg

Zanimljiv program gostima su priredili učenici Osnovne škole "Ðura Jakšic" iz Kovina, čiji je hor na početku otpevao slovenačku himnu “Zdravljica” i srpsku “Bože pravde”. Zatim su učenici dramske sekcije izveli predstavu posvećenu životu, prijateljstvu i saradnji Jerneja Kopitara i Vuka Stefanovića Karadžića, dvojici velikana slovenačke i srpske književnosti. U programu su učestvovali i učenici-nekadašnji polaznici kursa slovenačkog jezika koji je u Kovinu vodila dr Milena Spremo. Pored predstave prisutni su imali prilike da uživaju u promotivnim filmovima slovenačke turističke organizacije i video numeri  “Slovenija” poznatog slovenačkog umetničkog ansambla “Avseniki”.

 

upload.jpg

Sledeću manifestaciju u Kovinu Udruženje “Logarska dolina” planira na proleće, kada će se organizovati Gastronomski događaj “Naši slovenački specijaliteti”, a zatim i proslava povodom Dana državnosti Republike Slovenije. Za Jesen je planirana manifestacija “Dani slovenačkog filma” na kojem će biti prikazana najnovija ostvarenja sa filmskog festivala u Portorožu.

upload.jpg

Miha Mazzini in Matej Zemljič nagrajenca 47. FEST-a.

Završen 47. FEST- Beogradski pobednik filmovima Divljina i Slučaj Makavejev ili proces u bioskopskoj sali

Večeras je u Sava centru svečano zatvoren 47. FEST, a održana je i ceremonija dodele FEST-ovih nagrada. Voditelji ceremonije bili su glumci Jelena Gavrilović i Zoran Pajić, a na samom početku bio je prikazan kratki film studenata FDU o proteklih deset festivalskih dana. Nakon dodele nagrada, publika je imala prilike da pogleda novi film Paola Sorentina, Oni.

Ove godine filmovi su se takmičili u dva programab - Glavni takmičarski program prikazao je 14 ostvarenja, a nacionalni program pod nazivom Srpski film (Srbija i prijatelji), 13 ostvarenja.

Žiri Glavnog takmičarskog programa radio je u sastavu Goran Bogdan, Nada Šargin, Joana Uričaru, Bojan Vuletić i Sanja Vejnović. Njihova odluka je da Beogradski pobednik za najbolji film pripadne ostvarenju Divljina (Wildlife) reditelja Pola Dejnoa. „Raspad porodice kao akutelna i univerzalna tema predstavlja najveću  traumu u životu bilo kog deteta. Suptilnim filmskim jezikom i minimalističkim stilom, ovaj film nas uvodii u autentičan, iskren i emotivan svet mladog tinejžera, koji neplanirano sazreva pre vremena, pokušavajući da se nosi sa promenama koje njegovi roditelji preživljavaju. Izuzetna glumačka igra, vizuelna svedenost koja očarava i snažni emotivni saspens, razlozi su da nagrada beogradski Pobednik za najbolji film pripadne filmu WILDLIFE, reditelja Pola Dejnoa.”

Nagrada žirija otišla je filmu Crni anđeo (El Angel) Luisa Ortege. „Sugestivnom stilizacijom, a pre svega fascinantnom glumačkom zavodljivošću oba aktera, autori ovog ostvarenja uverili su nas, svim čulima - i slikom i zvukom i srcem, da u svemu prelepom ima nečeg demonskog.“

Za najbolju režiju nagrađena je Nadin Labaki za ostvarenje Kapernaum. „Sa izuzetnom veštinom za režiranje neprofesionalnih glumaca i uverljivim dokumentarističkim pristupom, rediteljka nas je uvukla u autentičnu i snažnu priču o aktuelnim temama izbeglica, trgovine ljudima, roditeljske ljubavi, te napravila izuzetno emotivno filmsko ostvarenje koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.“

Za najbolji scenario nagrađen je Ivan Salaj, za film Osmi povjerenik. „U vremenu kada izgleda da nema nade, pojavljuje se mesto van svakog sistema koje prkosi svim zakonima i pravilima. U želji da sačuvaju tu svoju utopijsku nezavisnost  junaci ove originalne priče uspevaju da promene i sebe, ali i svet oko sebe, budeći toliko potrebnu nadu na kraju. Zbog originalne, duhovite i emotivno ispiričane priče nagrada za najbolji scenario pripala je Ivanu Salaju.“

Najbolju žensku ulogu ostvarila je Grasijela Borhes u filmu Spokoj Pabla Trapera (Graciela Borges - La Quietud). „Za fantastično prikazivanje snažne žene s tajnama i strastima, zarobljenim između intriga njene porodice i oluje prošlosti, za izgradnju fascinantnog karaktera koji daje neophodno težište naizgled lakom filmu, nagrada za najbolju žensku ulogu dobija Grasijela Borhes.“

Nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Matej Zemljič za film Posledice (Consequences) Darka Štantea. „Za intenzivan nastup koji pronalazi ravnotežu između nasilja i ranjivosti, što čini da osećamo neizvesnost zbog toga šta će lik sledeće uraditi, za prikaz unutrašnjeg sveta emocija sa izuzetnom suptilnošću, nagradu za najbolju mušku ulogu dobija Matej Zemljič za ulogu Andreja u filmu Posledice“

Za najbolji debi nagrađen je Zain Al Rafea iz filma Kapernaum, „za neverovatnu izvedbu koja prikazuje kompletan raspon emocija, sa izrazitom dubinom i zrelošću bez obzira na njegove godine, za glumačku prisutnost i iskrenost koja uspeva da dotakne naša srca.“

O najboljim filmovima u takmičarskom programu Srpski film (Srbija i prijatelji), odlučivao je petočlani žiri koji su činili Jao Vang, Lazar Bodroža, Milan Marić, Danijel Rafaelić, Albert Videršpil. Beogradski pobednik za najbolji film u ovoj selekciji otišao filmu Slučaj Makavejev ili proces u bioskopskoj sali, reditelja Gorana Radovanovića. „Slučaj Makavejev je odlična rekonstrukcija prekretnice novog jugoslovenskog talasa i važan trenutak filmske istorije. Ponovnim povezivanjem sadašnjosti i prošlosti možemo bolje da razumemo film i politiku Srbije i sveta, kao i vreme i sećanje. Žiri se divi i ceni hrabrost reditelja i njegovu jedinstvenu viziju rekonstrukcije od pronađenih snimaka u tako osetljivoj strukturi. Gospodine Gorane Radovanoviću, pozdravljamo vas. Gospodine Dušane Makavejevu, nedostajete nam,“ glasilo je obrazloženje žirija.  

Nagrada žirija dodeljena je Ivanu Markoviću, direktoru fotografije filma Bio sam kod kuće, ali. „U filmu Angele Šanelec gledalac učestvuje u slagalici koju mora rešiti. Intenzivna kamera Ivana Markovića uspeva da napravi topografiju od delova slagalice. To je topografija života protagonista, njihovog okruženja i Berlina. Žiri osim što je impresioniran radom Ivana Markovića, kroz ovu nagradu takođe želi da oda priznanje veštinama srpskih direktora fotografije. Veoma cenimo izbor Angele Šanelec za mladog srpskog direktora fotografije i nadamo se da će se ova vrsta kreativne saradnje sa srpskim umetnicima dodatno razvijati u narednim godinama.”

Najbolji reditelj, po mišljenju žirija, bio je Bobo Jelčić. „U filmu Sam samcat ugroženi protagonista nikada nije sam. Bez obzira na to, film uspeva da pokaže koliko se Marko oseća usamljeno bez svoje ćerke. U jasno definisanim poglavljima reditelj Bobo Jelčić stvara kolaž Markovog sveta. Kroz taj kolaž dobijamo uvid u mnoge slojeve hrvatskog društva. Mora se pomenuti i spektakularan rad Bobe Jelčića sa glumcima; čak i u najmanjim ulogama, reditelj sjajno vodi glumce. Žiri se unapred raduje budućem radu Bobe Jelčića.”

Najbolji scenario napisao je Miha Macini za film Izbrisana. „Zbog svog briljantnog načina pridruživanja traumatskoj i apsurdnoj istorijskoj pozadini zajedno sa borbom žene koja je odbila da ostane nevidljiva, i svojim impresivnim prikazom emocija i iskustva samohrane majke koja se suočava sa nasiljem i pritiskom svoje jake volje.”

Za najbolju glumicu proglašena je Snežana Bogdanović za ulogu u filmu Šavovi. „Snežana Bogdanović u ulozi Ane donosi nešto novo u glumačkoj igri, na nivou savremenog evropskog filma. U jednom krajnje svedenom, nepretencioznom, ali vrlo vidnom glumačkom postupku, Snežana nas gotovo hipnotički uvlači u ličnu dramu osobe koja je podredila svoj život borbi za istinu. Snežana je snagom svog habitusa i izraza svoju ulogu digla na nivo simbola borbe čoveka i sistema koji je globalno razumljiv i aktuelniji nego ikad”.

Za najboljeg glumca proglašen je Tihomir Stanić za ulogu u filmu Delirijum Tremens. „Tihomir Stanić u ulozi Dagija nas podseća na zlatno doba jugoslovenskog filma kada su glumci imali prostor da pokažu raskošnost svog talenta konstantno balansirajući između emotivnog i ironičnog, dramskog i komičnog, uverljivosti i komentara. Snagom svog izraza, Tihomir nas vešto uvodi u omiljeni žanr svog reditelja - urnebesnu tragediju. Svojom raskošnom i nesputanom glumačkom igrom, Stanić dokazuje duboko razumevanje prema glumačkom zanosu, i bez zadrške ulazi u hrabro problematizovanje profesije, pokazujući svu bedu i sjaj iste.”

Najbolji debi u ovoj selekciji ostvarila je Barbara Vekarić, rediteljka filma Aleksi. „Barbara Vekarić je svojim debitantskim delom sjajno spojila estetiku Dalmacije, glumačku tradiciju južnoslovenskih zemalja i savremene preokupacije mlade žene, okovane tradicijom od koje ne može, ali i ne želi pobeći. Suverenom debitantskom rediteljskom rukom obuhvatila je prostor koji je inspiriše i koji će joj u budućnosti sasvim sigurno oplemeniti buduća dela.”

Žiri koji je radio u sastavu Nevena Matović, Miloš Pavlović i Jurica Pavičić, nagradu Nebojša Đukelić“ dodelio je filmu Šavovi, „koji se bavi aktuelnom temom koja još nije našla društveno razjašnjenje, ali se njome ne bavi senzacionalistički, već u njoj traži ličnu ljudsku dramu, gradeći napetost i sumnju na način vrsnog žanrovskog filma.” Žiri je odlučio da specijalno priznanje žirija dodeli filmu Sam samcat, „koji dramu o borbi za roditeljstvo stavlja u kontekst opresivne tradicionalne porodice i nefunkcionalne države. Reditelj je pri tom našao način da smelim filmskim jezikom prikaže junakovo stanje i još jednom je pokazao da kao reditelj izvlači maksimum od glumaca.” 

Žiri za dodelu „Politikine“ nagrade „Milutin Čolić“ za najbolji film u takmičarskom programu Srpski film (Srbija i prijatelji), radio je u sastavu Goran Radaković, Dubravka Lakić, Kosta Ristić. Nagradu su dodelili filmu Slučaj Makavejev ili proces u bioskopskoj sali. „Za film koji oživljava vremena za koja smo mislili da su prošlost, ali nas stalno podsećaju na nedovršene zadatke.

Najtraženiji film ove godine bio je film Miljenica Jorgosa Lantimosa, koji je dobio priznanje Nagrada publike - Most wanted Gorki list movie award. "Pošto se prava vrednost filma ogleda u preobražaju koji doživljava u čoveku, reakcija gledalaca je oduvek bila jedini pravi i najobjektivniji kriterijum. Tako je bilo i ove godine. Draga publiko, vi ste odlučili, a Gorkom listu je pripala čast da prema vašem mišljenju uruči nagradu filmu koji je bio najtraženiji i najgledaniji na ovom FEST-u. Jer jedine prave filmove prave samo jedini pravi," izjavila je predstavnica Gorkog lista uručujući nagradu. 

Žiri FEDEORA dodelio je priznanje filmu Kapernaum „za maestralnu režiju i moćan i dirljiv prikaz onih na ekstremnim marginama društva.“ 

Žiri FIPRESCI dodelio je priznanje filmovima Kapernaum i Šavovi.

Merlinka nagrada za najbolji Queer film otišla je filmu Divlji. 

Proslava „Prešernovog dana“ u Pančevu


Program posvećen velikanima slovenačke književnosti

Udruženje Slovenaca „Logarska dolina“ iz Pančeva je u sredu 20. decembra 2019. u dvorani „Apolo“ proslavilo veliki slovenački kulturni praznik „Prešernov dan“. Ove godine program je bio zamišljen kao filmsko veče posvećeno velikanima slovenačke književnosti Francu Prešernu i Ivanu Cankaru. Pred velikim brojem članova i  simpatizera pre početka projekcije dokumentarno-igranih filmova uvodne reči imali su Ljubomir Radovanović urednik filmskog programa pančevačkog Doma omladine i Josip Veber predsednik Udruženja „Logarska dolina“. Nakon projekcije filmova prisutni su imali priliku da od organizatora čuju i neke nove informacije vezane za prikazane filmove kao i o najavi revije slovenačkih filmova koja će biti organizovana tokom proleća.

upload.jpg

Zahvaljujući Dragomiru Zupancu, našem poznatom filmskog reditelju, Pančevci su i ovog puta imali prilke da vide još jedno značajno slovenačko filmsko ostvarenje, film „Cankar“, a prema njegovim rečima za kraj godine planirana je tradicionalna manifestacija „Dani slovenačkog filma“ na kojoj će biti prikazana nova filmska ostvarenja koja će na leto premijerno biti prikazana na filmskom festivalu u Portorožu. Organizaciju proslave ovogodišnjeg „Prešernovog dana“ su pored pančevačkog Doma omladine pomogli i Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine u Srbiji i Društvo Slovenaca „Sava“ iz Beograda.

upload.jpg

Udruženje Slovenaca „Logarska dolina“ će 6. marta organizovati proslavu „Prešernovog dana“ i u Kovinu, gde Udruženje ima svoju podružnicu. Program će se realizovati u saradnji sa Osnovnom školom „Đura Jakšić“ i kovinskim Centrom za kulturu.

 

upload.jpg

INFORMATIVNI DNEVI LJUBLJANA 14-16. FEBRUAR 2019

INFORMATIVNI DNEVI LJUBLJANA 14-16. FEBRUAR 2019

DS Kredarica Novi Sad organizira skupinski odhod v Ljubljano na Informativne dneve, kjer bodo na fakultetah in v študentskih domovih na voljo informacije o vpisu, študiju in namestitvi v študijskem letu 2019-20.

50647883_10161344448085187_843618829195018240_o.jpg

INFORMATIVNI DNEVI

UNIVERZA V LJUBLJANI-FAKULTETE

V petek in soboto, 15.2. in 16.2.2019 se v Ljubljani odvijajo informativni dnevi 2019. Ti potekajo v dopoldanskih in popoldanskih urah, na večini fakultet se bodo v petek odvijali ob 10. in ob 15. uri, v soboto pa ob 10. uri. Na fakultetah je najprej skupna predstavitev, nato pa sledi predstavitev po programih.

ŠTUDENTSKI DOMOVI LJUBLJANA

Tudi Študentski domovi imajo v istem terminu dneve odprtih vrat, kjer bodo na voljo informacije o razpisu, vrsti sob, cenah.  

VPIS V ŠTUDIJSKO LETO 2019-20

Vpis se začne februarja. Prijava poteka preko https://portal.evs.gov.si/razpisi-za-vpisin je elektronska.

PRIZNAVANJE IZOBRAŽEVANJA, ŠTUDIJSKI PROGRAMI, ŠTIPENDIJE

Preberite si na spletu Urada Vlade za Slovence v zamejstvu in po svetu o študiju, fakultetah, priznavanju izobraževanja in možnostih pridobitve štipendij za Slovence po svetu področje B pod rubrikami, ki si sledijo po spodaj navedenem vrstnem redu:

PROGRAM POTOVANJA

Četrtek, 14.2.2019

6.30 Odhod iz Novega Sada (lokomotiva ŽP) preko Beograda (8.45 parkirišče Sava centra) in prihod v Ljubljano v popoldanskih urah. Namestitev v dijaškem domu. Ogled gledališke predstave.

Petek, 15.2.2019

7-8.00 Zajtrk, 9.00 odhod na Informativni dan na fakultete po izbiri ali v ŠD Ljubljana, popoldne odhod na fakultete po izbiri ali v ŠD Ljubljana.

Sobota 16.2.2019

7-8.00 Zajtrk, 9.00-14 odhod na Informativne dneve na fakultete ali v ŠD Ljubljana, 15.00 odhod proti Novemu Sadu.

KORISTNI NASLOVI:

HOSTEL DIC, Poljanska cesta 26,

CANKARJEV DOM, Prešernova cesta 10

UNIVERZA Ljubljana, Kongresni trg 12

PRIJAVNICA


Vsi, ki so napolnili 18 let lahko potujejo sami, ostali v spremstvu vsaj enega starša ali skrbnika. Zdravstveno zavarovanje ni obvezno, ampak je priporočljivo

Doplačilo za člane slovenskih društev je 45Eur, ostali 90Eur

V doplačilo je vključen prevoz NS-BG-LJ-NS-BG, vstopnice na gledališko predstavo in 2 nočitvi z zajtrkom.

Nočitev bo v hostelu DIC, ki ima večposteljne sobe (4, 5, 7 in 12 postelj) in se nahaja v centru Ljubljane

Vsi zainteresirani se lahko prijavijo na elektronski naslov pisarna@kredarica.org

Prijave zbiramo do  11. februarja 2019.

SLOVENIKA 4

Z velikim veseljem vas obveščamo, da je izšla že 4. številka "Slovenike: časopisa za kulturo, znanost in izboraževanje" v založništvu Nacionalnega sveta slovenske narodne manjšine!

Pod tematskim naslovom "Umetniška prepletanja na srbsko-slovenskem kulturnem področju" so svoja zapažanja in ugotovitve predstavili mnogi slovenski in srbski akademiki, umetniki in znanstveniki.

Časopis je dostopen na naslednji povezavi.

Prisrčno vabljeni k branju!

Dani slovenačkog filma u Pančevu

Publika zadovoljna, festival i sledeće godine

U Pančevu u utorak 18. decembra uspešno je završena ovogodišnja revija filmova koji su bili prikazani u okviru programa “Dani slovenačkog filma”. Za četiri dana prikazano je ukupno osam filmova od kojih su četiri bila kratkometražna i četiri dugometražna. Selektor festivala bio je naš poznati reditelj Dragomir Zupanc koji je u saradnji sa Slovenačkom kinotekom iz Ljubljane obezbedio premijerno prikazivanje filmova koji su ove godine bili na filmskom festivalu u Portorožu.

Sa ceremonije otvaranja DSF-a u Pančevu.jpg

Organizatori ovog programa su bili Društvo Slovenaca “Sava” iz Beograda, Dom omladine Pančevo i Udruženje Slovenaca “Logarska dolina” iz Pančeva. Ljubomir Radovanović urednik filmskog programa pančevačkog Doma omladine istakao je da je ovogodišnja revija bila uspešna, da je selekcija filmova bila zanimljiva i da su se filmovi dopali probirljivoj pančevačkoj publici. Takođe je dodao da će tokom naredne godine biti još filmova iz Slovenije, da će se uspostaviti saradnja sa Slovenačkom kinotekom iz Ljubljane i da je planirano da se ova manifestacija ponovo održi krajem sledeće godine u dvorani “Apolo” pančevačkog Doma omladine koja ispunjava sve uslove za održavanje ovakvog programa. Dragomir Zupanc selektor festivala izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa pančevačkim Domom omladine i Udruženjem Slovenaca “Logarska dolina”. Pohvalio je odličnu organizaciju i sve saradnike koji su omogućili da slovenačke filmove vidi publika u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Pančevu i Vršcu. Za sledeću godinu planirano je da festival bude održan po prvi put i u Kovinu, kao i u još nekim gradovima u Srbiji gde ima slovenačkih udruženja. Josip Veber predsednik pančevačkog Udruženja Slovenaca “Logarska dolina” rekao je da ova manifestacija ima veliki kulturni značaj za Slovence u Pančevu i da će sledeće godine u njenoj organizaciji uzeti učešće još veći broj članova, ali i gostiju iz Slovenije. On je takođe naglasio da će početkom sledeće godine u Pančevu biti prikazan film o Ivanu Cankaru koji je nedavno premijerno prikazan u Sloveniji.

20181214_191343.jpg

Otvoreni Dani slovenačkog filma

U utorak, 11.12.2018. svečano je otvoren četvrti po redu filmski festival Dani slovenačkog filma.

Brojnim zvanicama su se obratili Dragomir Zupanc, umetnički direktor festivala, Varja Močnik ispred Slovenske kinoteke i Dejan Židan, predsednik Državnog zbora Republike Slovenije koji je otvorio izložbu “Snimatelj Ivan Belec”.

Na svečanom otvaranju samog festivala Dani slovenačkog filma, publici su se obratili Marjan Vujović, upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke, Saša Verbič, predsednik Društva Slovenaca u Beogradu - Društva Sava i Nataša Bučar, direktor Slovenske kinoteke koja je i zvanično otvorila festival.

Fotografije sa otvaranja Dana slovenačkog filma možete videti na ovom linku.

Prilog Radio-televizije Slovenije o Danima slovenačkog filma možete pogledati na ovom linku.

USPEŠNO ZAKLJUČENA ŠTUDENSTKA KONFERENCA

Na Filološki fakulteti Univerze v Beogradu je uspešno zaključena študentska konferenca „Cankar i(n) mi“, ki je organizirana v okviru Svetovnih dnevov Ivana Cankarja – projekta Centra za slovenščino kot drugi/tuji jezik s Filozofske fakultete v Ljubljani, s podporo Društva Slovencev Sava iz Beograda, Nacionalnega sveta slovenske manjšine v Srbiji in Veleposlaništva R. Slovenije.

Nekaj utrinkov s konference:

 

https://4d.rtvslo.si/arhiv/porocila/174581307?jwsource=cl

 

https://drive.google.com/folderview?id=1vktc1CGpaS1LLfHoObR9vUo8LKgiTXZT

CANKARJEVO LETO V BEOGRADU - DVE PREDAVANJI PROF. DR. MATEJE PEZDIRC BARTOL

»Stvar je največja hudobija, kar sem jih doslej napisal

Na Lektoratu za slovenski jezik na Filološki fakulteti Univerze v Beogradu smo v sodelovanju s Centrom za slovenščino kot drugi in tuji jezik s Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, pričeli z obeležitvijo Svetovnih dni Ivana Cankarja. Izr. prof. dr. Mateja Pezdirc Bartol je 27. novembra v prostorih Lektorata študentom višjih letnikov in zainteresiranim članom Društva Sava z nadvse zanimivim predavanjem predstavila Cankarjevo dramatiko. Profesorica Pezdirc Bartol z Oddelka za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, je na predavanju, ki ga je naslovila s Cankarjevim stavkom »Stvar je največja hudobija, kar sem jih doslej napisal.« govorila o Cankarjevem Pohujšanju v dolini Šentflorjanski in inovativnosti dramske forme.

Plakat za to zanimivo predavanje je oblikovala dr. Tanja Tomazin, lektorica za slovenski jezik za Filološki fakulteti v Beogradu.

 

_DSC4919 (1).JPG

»Kadar pišem dramo, je oder pred mojimi očmi«

V sredo, 28. novembra, je v prostorih Društva Slovencev Sava številnim zbranim prof. dr. Mateja Pezdirc Bartol navdihnjeno govorila o univerzalnosti in aktualnosti Cankarjeve dramatike, v okviru predavanja, ki ga je naslovila »Kadar pišem dramo, je oder pred mojimi očmi«. Prof. dr. Mateja Pezdirc Bartol je številne poslušalce zares navdušila s svojim predavanjem, v okviru katerega je predstavila Cankarjevo ustvarjanje na zelo zanimiv način.  

Cankarjevo leto se je v Beogradu sicer začelo že aprila, s premiero Kralja na Betajnovi ob 70. obletnici Jugoslovenskega dramskega pozorišta, ki je l. 1948 slavnostno začelo z delom ravno s to Cankarjevo uspešnico.

Maja Đukanović

Pohujšanje v dolini Šentflorjanski-1.jpg

GOSTUJOČE PREDAVANJE PROF. DR. MATEJE PEZDIRC BARTOL

V torek, 27. novembra, smo na lektoratu slovenskega jezika imeli čast poslušati predavanje Dr. Mateje Pezdirc Bartol, izredne profesorice za slovensko književnost na Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani.

47128036_2132016813713591_9020528032909099008_o.jpg
46881371_2132016863713586_3133961254192807936_o.jpg

Njeno predavanje je nosilo duhovito provokativen naslov, citirajoč Cankarja: "Stvar je največja hudobija, kar sem jih doslej napisal". Dr. Bartol se je posvetila inovativnosti dramske forme, motivno-tematskim specifikam, kot tudi nastanku dramskega besedila, kritiškim odmevom ter uprizoritvenim konceptom v Cankarjevi drami.

46995975_2132016833713589_897667251698663424_o.jpg


Zapisal: Aleksa Martinović

47087327_2132016893713583_3334571029036007424_o.jpg

Srbija se prvi put predstavlja na Piranskim danima arhitekture

Srbija se ove godine po prvi put predstavlja na međunarodnoj konferenciji 36. Piranski dani arhitekture (PDA) u Sloveniji. 

Foto: Jadran Rusjan

Foto: Jadran Rusjan

Slovenačko-srpski arhitekta i kritičar Andrej Strehovec, iz Društva arhitekata Novog Sada je u ovoj 30. sezoni dodele nagrade Piranesi u ulozi selektora za Srbiju odabrao pet arhitektonskih projekata, realizovanih od strane srpskih autora u poslednje dve godine.


https://www.gradnja.rs/srbija-prvi-put-na-medjunarodnoj-izlozbi-za-prestiznu-nagradu-piranesi/

https://www.dnevnik.rs/drustvo/srbija-prvi-put-na-medunarodnoj-izlozbi-za-prestiznu-nagradu-piranesi-27-11-2018

http://www.u-a-s.rs/item/295-srbija-na-piranskim-danima-arhitekture.html


Koncert slovenske etno muzike v Pančevu

V okviru zanimivega multimedialnega projekta MOST KAKOr KAMEN KOST, ki ga je osmislila slovenska umetnica Ljuba Jenče iz Cerknice in je inspiriran s tradicionalno glasbo Bele krajine, se je v četrtek 22. novembra odvijal koncert slovenske etno glasbe na sceni Kulturnega centra v Pančevu. Ob tej priliki so nastopili avtorka programa Ljuba Jenče (glas in gong), Svetlana Spajić (glavni vokal), Jure Goručan (klavir), koproducent Boris Kovač (saksofon, flavta). V projektu sta sodelovala tudi Jasna Hribernik in Marko Terseglav (zadolžena za video in terenski material). Med številnimi Pančevci so koncertu prisotvovali tudi člani Združenja Slovencev "Logarska dolina", ki niso skrivali zadovoljstva, da so imeli priložnost ogledati si izredno zanimiv program v svojem mestu.

20181122_213842.jpg

 

Na jugovzhodu Slovenije, na Dolenjskem, v najstarejših plasteh kulturne dediščine živi zadnja generacija prebivalstva, ki je do današnjih dni ohranila starodavne pesmi in rituale. Ob belokranjskih oziroma slovenskih pesmih so se ohranile tudi uskoške pesmi - pesmi prebežnikov iz Srbije, Dalmacije, Črne Gore in drugih krajev, ki so se v 15. in 16. stoletju bežeč pred Turki naselili v Beli krajini. Cilj tega umetniškega sodelovanja je, da na sodoben glasben in multimedialen način predstavi del dediščine tega dela Slovenije v eni izmed držav, od koder so ljudje nekdaj pribežali in s tem izrazi spoštovanje in skrb do skupne duhovne kulture, še posebej v kontekstu razumevanja današnjih migracij narodov in identitete.

20181122_214447.jpg

 

Program MOST KAKOr KAMEN KOST je baziran na prijateljstvu in duhovni bližini. Kot je opazil koproducent programa Boris Kovač, je vsaka etnoglasba svet zase in hkrati je univerzalna, saj izvira iz človekove duhovne kulture, ki je vsem skupna. V moderni dobi, ko družbene okoliščine niso niti malo naklonjene negovanju kulturne dediščine, je sodobno oživljanje tradicije edina avtentična pot k tej duhovni univerzalnosti. Ta projekt je primer takega srečanja tradicionalnega in sodobnega - spaja etno glasbo s klasičnimi in jazz elementi, presegajoč vse standarizirane kategorialne meje in predsodke.

20181122_215445.jpg

 

Projekt je nastal ob Evropskem letu kulturne dediščine leta 2018 pod pokroviteljstvom Ministrstva Republike Slovenije za kulturo, predstavljen je publiki v Srbiji oziroma v Subotici, Pančevu in Beogradu.

20181122_220027.jpg

 

VOLITVE V NACIONALNI SVET SLOVENSKE NARODNE MANJŠINE 2018

Volitve v Nacionalni svet slovenske narodne manjšine so zelo pomemben dogodek za Slovence v Srbiji, ker se z njim odloča o novem svetu, ki bo naslednja štiri leta zastopal interese Slovencev na tem območju. Nacionalni svet slovenske narodne manjšine je najvišje predstavniško telo Slovencev v Republiki Srbiji, ki zastopa interese slovenske manjšine in predstavlja slovensko narodno manjšino na področju izobraževanja, kulture, obveščanja in uradne rabe jezika, sodeluje v procesih odločanja in sodeluje z ustreznimi ustanovami z vsakega posameznega področja. Nacionalni svet slovenske narodne manjšine je partner in svetovalno telo državne oblasti, njegovi predstavniki pa sodelujejo pri odločanju o vprašanjih, ki so pomembna za uveljavljanje pravic in posebnosti slovenske narodne manjšine.

1.JPG

To leto so volitve za člane nacionalnih svetov narodnih manjšin potekale 4. novembra 2018. Slovenci smo glasovali za eno volilno listo „Slovenci zajedno - Slovenci skupaj“, ki jo je predložilo Društvo Sava. Nosilec liste je aktualni predsednik Nacionalnega sveta in Društva Sava gospod Saša Verbič. Ostali kandidati za člane Nacionalnega sveta so bili: Anica Sabo, Aurena Dinić, Biljana Milenković – Vuković, Dino Dolničar, Dragomir Zupanc, Đorđe Veselinov, Elza Ajduković, Ivica Gruden, Jadranka Bugarinov, Josip Veber, Maja Đukanović, Marija Vauda Pilipović, Milena Spremo in Saša Radić. Končni rezultati volitev, na katerih so Slovenci v Srbiji podprli listo „Slovenci zajedno - Slovenci skupaj“, so bili objavljeni 8. novembra 2018 .

2.JPG

Nacionalni Svet slovenske narodne manjšine glede na število pripadnikov slovenske narodne manjšine ob zadnjem popisu šteje 15 članov. Konstitutivna seja novega sklica Nacionalnega sveta je potekala 24. 11. 2018. Na njej so bili podeljeni štiriletni mandati izvoljenim članom Nacionalnega sveta. Po zaključku konstitutivne seje je Nacionalni svet nadaljeval s prvo redno sejo novega sklica. Dnevni red je predstavljala 1 ključna točka, in sicer volitve predsednika Nacionalnega sveta, mandat 2018-2022. Tajne volitve je izvedla volilna komisija, ki so jo sestavljali Elza Ajduković, predsednica, in Josip Veber ter Dino Dolničar, člana.

3.JPG

Predlagan je bil en kandidat, Saša Verbič, ki je po rezultatih glasovanja: 15 glasov »za« / 0 glasov »proti« postal ponovno izvoljeni predsednik Nacionalnega sveta slovenske narodne manjšine v Republiki Srbiji.

4.JPG

Ob tej priložnosti iskreno čestitamo predsedniku Verbiču in članom slovenskega Nacionalnega sveta ter jim želimo veliko uspehov skozi vsa 4 leta.

novi saziv.JPG

NOVI SKLIC NACIONALNEGA SVETA SLOVENSKE NARODNE MANJŠINE

Po volitvah, ki so bile 4. 11. 2018, je bil izbran novi sklic Nacionalnega sveta slovenske narodne manjšine. Novi člani Nacionalnega sveta so: Saša Verbič, Anica Sabo, Maja Đukanović, Josip Veber, Saša Radić, Dragomir Zupanc, Ivica Gruden, Elza Ajduković, Đorđe Veselinov, Milena Spremo, Jadranka Bugarinov, Dino Dolničar, Aurena Dinić, Biljana Milenković Vuković i Marija Vauda Pilipović.

_DSC4912.JPG

Na konstitutivni seji, dne 24. 11. 2018, katero je sklicalo Ministrstvo za državno upravo in lokalno samopravo, in je potekala v prostorih Nacionalnega sveta v Beogradu, so bili potrjeni mandati članov Nacionalnega sveta.

_DSC4865.JPG

Po končnani konstitutivni seji se je začela prva redna seja novega sklica Nacionalnega sveta. Na tej seji je bil za predsednika Nacionalnega sveta izbran g. Saša Verbič.

_DSC4884.JPG
_DSC4887.JPG
_DSC4890.JPG